Bitka Kod Bistrice Lesne

MIROSLAV KRLEŽA

Bilješke o piscu: Miroslav Krleža rodio se 1893. godine u Zagrebu, gdje je završio pučku školu i nižu gimnaziju. Polazio je kadetsku školu u Pečuhu, a zatim poznatu vojnu akademiju Ludoviceum u Budimpešti, koju je bijegom napustio. Između prvog i drugog svjetskog rata pokretao je i uređivao razne časopise (“Plamen”, “Danas”, “ Književna republika”). Krleža je kao novelist bio vezan za prvi svjetski rat i malograđanski rat. Zbirka pripovijedaka Hrvatski bog mars snažna je slika ratnog bezumlja i tragičnih sudbina ljudi. Osim ratne novelistike značajan je i ciklus Krležinih drama s ratnom tematikom Vučjak, U logoru. Umro je krajem 1981. godine. Ostala najveća djela su mu Na rubu pameti, Povratak Filipa Latinovicza , Zastave, Leda, U agoniji, Gospoda Glembajevi, Deset krvavih godina itd.

Mjesto radnje: Selo u Zagorju i Bistrica Lesna

Vrijeme radnje: Bilo je to davne 914. za vrijeme vladavine Franje Josipa Prvog kada je bijednim hrvatskim selima i naseljima vladalo feudalno društvo.

Tema: Knjiga Bitka kod Bistrice Lesne opisuje hrabrost i jad slavnih junaka koji su u poginuli u toj bitci.

Ideja: Bez obzira na poraz ili pobjedu, rat je iz perspektive vojnika uvijek tragičan. Hrabrost se kadkada i ne isplati.

Bilješke tijekom čitanja: - Na početku novele primjećujem težak način pisanja, dugačke i složene rečenice koje mi je teško razumjeti - Opis načina života rastužuje me - Osjećam suosjećanje s “junacima” - U pismima pred kraj novele vidim neku ironiju, vrlo su komična - Osjećam veliko nezadovoljstvo i razočarenje jer nitko nije preživio

Najljepši ulomak: “Divizijski mrtvozornik Palčić…” “…pozdrav od Ljubice Jankić.” (str. 29-30.)

Kratki sadržaj:

Pisac djelo započinje posvetom. Posvećuje ga šestorici palih domobrana i njihovom desetniku. Nastavlja opisom teškog života u to doba te opisom sudbina šestorice domobrana. Vid Trdak, jedan od domobrana, ostao je bez žene te sam sa svoje dvoje djece. Pred odlazak u rat traži pomoć od vlade u vezi s djecom koju nema kome ostaviti, no, kao i mnogi seljaci tog doba nailazi na nerazumijevanje i odlazi potišten. Loborec Štef bijaše ponižen od kraljevske vlasti koja ga nije željela ni saslušati. Takav odnos u seljaku budi gnjev, mržnju, ali i veliku nemoć u opiranju vladi. Još jedan od domobrana doživljava nepravdu. Nakon teška ranjavanja ponovno ga šalju na bojište oduzimajući mu šest tjedana odmora. U trenucima borbe domobrani neprestalno misle o učinjenoj nepravdi. Matija Križ je tragikomičan lik o kojemu se sve saznaje iz dva pisma koja su njegova jedina ostavština, a u njima se ocrtava sav jad i siromaštvo zagorskih seljaka. Novela završava opisom bitke kod Bistrice Lesne. To je najtragičniji dio u kojem se miješaju blato, suze i krv. Svi domobrani pogibaju u teškim mukama doživljavajući grozote koje ni jedan čovjek ne bi trebao doživjeti.

Dojam o djelu: Djelo mi se nije naročito svidjelo. Teško je razumjeti ga, kratko je, a radnja otužna i skromna. Pisac opisuje jad i bijedu koju mi je teško razumjeti, opis je rječit i bogat, ali prerealan i zahtjeva čitatelja boljeg želuca.